Povratak na pocetnu stranu
Početna    |    Vijesti    |    Linkovi    |    Kontakt    |    English

Vijesti

Održivi razvoj kao stil života

Naš region traži jednu zajedničku regionalnu politiku održivog razvoja i u oblasti klimatskih promjena i naša je obaveza i dužnost da u narednom periodu zaista stvorimo konkretne mehanizme komunikacija koji će obezbjeđivati protok informacija i donošenje zajedničkih odluka, ne na štetu jednih ili drugih, nego da bismo uspješno realizovali sopstvene i regionalne potencijale. Pri tome je važno da ono što radimo u politici održivog razvoja i klimatskih promjena približimo običnom građaninu, lokalnoj zajednici i svima onima na koje se naše politike odnose i čije će posljedice morati da imaju – kazala je Daliborka Pejović, državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, na zatvaranju dvodnevne Regionalne ministarske konferencije o održivom razvoju, koju su organizovali MORT i Centar za održivi razvoj uz podršku UNDP.



- Jako je važno da vodimo računa da u narednom periodu budemo konkretniji kada dajemo odgovore na dva ključna pitanja, šta je cijena budućeg ekonomskog razvoja i šta dobijamo kao zajednice, a šta je ono što možemo i dalje očuvati i sačuvati kao prirodnu vrijednost regiona i, naravno, posebnih cjelina koje se odnose na državne resurse. Jako je važno reći i da pred nama održivi razvoj više čak ne treba da bude politika, niti tema ovakvih konferencija, nama održivi razvoj treba da bude – stil života. Ako ga prihvatimo kroz običan, svakodnevni život, lako ćemo ga uspostaviti kao vrhunski princip razmišljanja i u adminstrativnom sistemu i u politikama koje vodimo, što znači da moramo natjerati one koji još ne prepoznaju benefite održivosti da to ugrade u sopstvene politike, što je prepoznato i od Evropske komisije – kazala je Pejović navodeći kao ključni zaključak predlog za uspostavljanje regionalnog centra za održivi razvoj i klimatske promjene, što bi podrazumijevalo fokusiranje i situiranje jednog fonda za sve u regionu. To bi, po njenim riječima, bilo najoperativnije kako ne bi tražili i prosili po različitim fondovima po Evropskoj uniji i dalje, već bi bilo mnogo cjelishodnije i uputilo na stvaranje mehanizama kako bi zajednički dolazili do sredstava. Očekuje da će takve inicijative, dodala je, podržati i evropski i međunarodni fondovi.


- Prostorni razvoj kao aspekt održivog razvoja nije moguć bez sagledavanja složene teme prostornog identiteta u svojoj ukupnosti, kako prirodnog prostora tako i stvorenog, izgrađenog prostora. U fokusu politike uređenje prostora treba biti pravo svih na kvalitetan i izgrađen prostor i to je osnovni resurs za razvoj turizma. Brojna su pitanja koja se otvaraju kada pred sobom imamo temu održivog turizma ili održivog prostornog razvoja, aktuelno je kako danas zaštititi obalu, kako usmjeriti, obuzdati i redefinisati razvojne koncepcije, a ne izgubiti potrebne razvojne projekte, kako spriječiti da se naš prostor pretvori u turističke tematske parkove, kako preformulisati mnoge razvojne šanse koje stoje pred nama i iskoristiti ih na najbolji mogući način – naveo je Branislav Gregović, predsjednik Savjeta za prostorno planiranje Crne Gore, podsjećajući da su prostor i planiranje složeno pitanje ne samo u Crnoj Gori i na Mediteranu, nego i globalno pitanje.

Državni sekretar u Munistarstvu održivog razvoja i turizma Predrag Jelušić kazao je da je Crna Gora posvećena politici održivog razvoja, da o tome govore i Deklaracija o ekološkoj državi i rješenja u Ustavu, ali da su i dalje izazovi implementacija i otklon od neodrživih razvojnih tendencija, što predstavlja okosnicu politike održivog razvoja.

- Neophodno je ublažavanje trendova neodržive urbanizacije na obalnom području, pa je novim Prostornim planom predviđeno umanjivanje građevinskog područja, a to će se odnositi na smanjenje vidova smještaja koji ne doprinose kvalitetu turističke ponude. Na taj način broj stanova spustićemo na 165.000 sa sadašnjih 532.000 koliko bi bilo moguće izgraditi po važećoj planskoj dokumentaciji, a podići kapacitete u turizmu na 230.732 sa 150.000, koliko je sada projektovano, od čega 50 odsto u okviru hotela – naveo je Jelušić dodajući da tu politiku prate i stimulativne mjere u smislu svođenja komunalija na nulu i brže izdavanje građevinskih dozvola.

 Reg.min .konf .1 300x170 Održivi razvoj kao stil životaKroz ove mjere, po riječima Jelušića, na najbolji mogući način obezbijediće se očuvanje tog prostora na kvalitetan način, poštujući sve faktore zaštite, što će biti i otklon od sadašnje „valorizacije" tog resursa u neke ne baš turističke namjene.

Poslije prostornog razvoja pažnju učesnika konferencije izazvale su sesije o upravljanju prirodnim resursima i adaptaciji i ublažavanju klimatskih promjena.

Prosječne veličine (temperatura vazduha i padavine) u Crnoj Gori su veoma zadovoljavajuće, ali je, kako je ocijenio prof. dr Mihailo Burić, za nas osnovni problem u tzv. ekstremima. To, kako je naveo, posebno pogađa poljoprivredu, šumarstvo, turizam, zdravstvo i obalno područje.

- Turizam predstavlja najosjetljiviju privrednu granu i treba razmišljati o izvjesnoj izmjeni strukture turističke ponude. Imamo jako puno neiskorišćenih turističkih motiva i zdravstveni turizam treba da bude kompenzacija onoga što će se dogoditi u susret klimatskim promjenama – kazao je Burić dodajući da u tom smislu treba koristiti i potencijal planinskog ljetnjeg turizma.

       Crna Gora spada među vodom najbogatijim zemljama na svijetu, ali ima, kako je naglasio, jako nepovoljan režim rasporeda padavina i vodostaja, što se posebno odnosi na Skadarsko jezero.

- Posebno molim da se nađe rješenje za projekat regulacije Skadarskog jezera, jer je to regionalni projekat. Ako mi regulacijom zaštitimo 17.000 hektara visokokvalitenog plodnog zemljišta, po nekoj prosječnoj tržišnoj vrijednosti sada vrijedno 1,5 milijardi eura, mi ovdje imamo ekonomski projekat u ekologiji – kazao je Burić naglašavajući da je ovo milenijumski projekat Crne Gore.

Regionalna ministarska konferencija o održivom razvoju završena je usvajanjem zaključaka, a glavna poruka je: budućnost kakvu želimo – globalni proces koji će definisati ciljeve održivog razvoja koje će podržati Ujedinjene nacije, a uvođenje ovih ciljeva je neophodno kroz konkretne politike, planove i projekte na regionalnom i nacionalnom nivou.


Konsenzus i regionalni dijalog

Stalni predstavnik UNDP za Crnu Goru Rastislav Vrbenski ocijenio je da je konferencija imala za cilj i da prezentuje Centar za održivi razvoj Crne Gore izražavajući nadu da će prerasti u instituciju koja će promovisati održivi razvoj u Crnoj Gori i regionu, za šta može računati na podršku UNDP.

- Da bi ostvarili ciljeve održivog razvoja prvo treba da ostvarimo konsenzus, pored nacionalnog treba i regionalni pristup, a za regionalni pristup  potreban je i regionalni dijalog, posvećenost i sprovodiva rješenja – naglasio je Vrbenski.

Na Primorju više izazova

Izazovi su kako postići prostornu održivost jer nje nema bez adekvatne ekonomske i, naravno, socijalne održivosti, a na Primorju su to i velike demografske promjene koje, kako je ocijenio Branislav Gregović, zahtijevaju i određenu koordinaciju i monitoring tih promjena.

- Ni Budva, ni Petrovac, ni Ulcinj, ni Bar, ni Herceg Novi nijesu u tom demografskom pogledu jednaki kao što su bili prije dvadeset godina. I to je, samo po sebi, veliki izazov koji sa sobom nosi i druge izazove, o kojima češće pričamo. To su ovi prostorni izazovi koji su možda primjetniji golim okom, više nego ekonomski, koji su najveći izazovi i na Primorju i u cijeloj Crnoj Gori – kazao je Gregović dodajući da je logično da se u vrijeme krize parametri održivosti i prioriteti u jednom društvu preispituju i dodatno provjeravaju u trouglu između ekonomije, prostora i socijalne komponente, što je ujedno i definicija održivog razvoja.

       Na pitanje o enormnoj izgradnji na Primorju i „budvanizaciji" i kako to spriječiti i ublažiti posljedice, Gregović je odgovorio da je potrebna istrajnost, upornost i volja da se načini koje poznaju struka i nauka primijene u praksi.

- To je ozbiljna tema i tu će trebati dodatni puno veći angažman svih i razumijevanje svih aktera u tom poslu. Ne samo lokalne zajednice, ni države, tu je neophodan široki društveni konsenzus oko razvojnih prioriteta. Postojeći model razvoja ili rasta na Primorju,  primjerenije je reći rasta nego razvoja za ovo što se nama dešavalo, nije održiv i nema perspektivu – smatra Gregović i ističe da taj model dugoročno nema perspektivu, a može se reći ni kratkoročno, jer su već vidljive posljedice tih trendova koji su na snazi dugo godina.

Uzajamnost životne sredine i turizma

- Prostorno planiranje je korisno sredstvo kojima vlade mogu da se postaraju da turizam ostvari svoje ekonomske ciljeve i, takođe, da se napravi jedna racionalnija organizacija korišćenja zemljišta. Time se ostvaruje jedna ravnoteža između potreba aktera u različitim sektorima. Sektor turizma je različita zajednica, sa različitim akterima, vrlo često možete misliti da oni imaju različite interese unutar te zajednice. Taj konflikt je često prisutan između životne sredine i turizma, ali to nas dovodi do prostornog planiranja koje štiti životnu sredinu na duge staze  – kazao je Kristofer Imbsen, zamjenik generalnog direktora za Evropu UNWTO (Svjetske turističke organizacije) zaključujući da je životna sredina resurs broj jedan, a očuvanje životne sredine može da se itekako potpomogne upravo prihodima od turizma.

Nije luksuz…

- Mislim da ljudi u regionu prepoznaju vrijednost prirodnih resursa, ali nekada se gleda na zaštitu prirode kao na neki luksuz ili nešto što traži Evropska unija ili svjetske konvencije. Kao da te stvari neko drugi treba da čuva ili da nas natjera da to čuvamo. Bilo bi puno bolje kad bi na to gledali kao na vlastito bogatstvo, na kapital koji treba da se unapređuje i u koji treba da ulažemo, a ne da taj kapital trošimo prodajom drveta ili eksploatacijom šljunka, na primjer – ocijenio je Jernej Stritih, konsultant UNDP, bivši direktor Vladine kancelarije za klimatske promjene u Sloveniji, naglašavajući da je osnovno pitanje kako što više valorizovati prirodne resurse, a da ih ne uništimo, jer ako ih uništimo od toga sljedeće generacije neće imati ništa.

Izvor: Pobjeda



Back to top
Copyright Turisticka org. Herceg Novi

• Privacy Policy
• Terms & Conditions of Use
Back to top