Povratak na pocetnu stranu
Početna    |    Vijesti    |    Linkovi    |    Kontakt    |    English

Vijesti

Povratak maslini i maslinarstvu

Sajam maslinarstva i vina u Bijeloj, u okviru "Praznika mimoze" privukao je 50-ak izlagača, ali i veliki broj posjetilaca. Manifestacija koja traje petu godinu bila je istovremeno prodajna i edukativna. Proizvođači iz svih Udrženja s primorja, ali i centralne regije, nudili su maslinovo ulje po cijeni od 10 i 15 eura, kao i proizvode od masline, kao i razna vina po cijeni od 5 do 20 eura, med čajeve, biljne kreme, suvenire, opremu za maslinarstvo, sadni matrijal...Organizovana su predavanja o uzgoju maslina i prozvodnji maslinovog ulja. U maslinajku Dejana Zlokovića pokazana je pravilna rezidba, a gosti iz Hrvatske su predstavili i časopis "Maslina".

U godini jubileja, deset godina od postojanja, Maslinarsko drustvo "Boka" se ponovo pokazalo kao odličan domaćin i učesnik sajma. Predsjednik Obrad Mandić kaže da su uspjeli da posljednjih pet šest godina vrate ovdašnje stanovnike maslini.
- Iza Drugog svjetskog rata izgubili smo jednu generaciju maslinara. To je bila era radnika, niko se nije bavio zemljoradnjom. Zato smatram našim najvećim uspjehom to što su se ljudi vratili maslini i što pokazuju želju da imaju kvalitetan rod i ulje. Takmiče se, a tu ste i vi mediji zaslužni što popularišete maslinarstvo - kaže nam Mandić.
Svake godine Maslinarsko društvo "Boka" zasadi 5 do 6 hiljada sadnica maslina.
- Sadili bismo i više da imamo rasadnik. Počeli smo da ga pravimo, ali fale nam sredstva, tako da smo prinuđeni da kupimo ono što imamo na tržištu, a to često nije ni kavlitetno niti jeftino. Drugo, kada smo počeli da radimo nijesmo imali ni jednog čovjeka koji zna da reže masline savremenom metodom. Sada imamo 23 licencirana, zahvaljujući saradnji sa Hrvatskom koja nam je stvarno pomogla, slala stručnjake. Imamo pored toga još 30-40 onih koji nisu polagali ispit, a znaju da režu masline - priča Mandić.
Od rezidbe masline zavisi rod. Kod nas je dugo vladalo mišljenje da masline uopšte ne treba da se režu, zato su stabla bila visoka po 7-8 m, ali stabla se moraju spuštati ukoliko se želi kvalitet, kaže Mandić. U Boki se danas sve više njeguju masline do visine do koje se mogu obrati sa zemlje i prskati sa zemlje zaštitnim preparatima.
Svake godine se organizuju paneli, takmičenja na kojima se određuje koje je ulje najbolje. Udruženje maslinara Boke ima 400 prozvođača, a do Petrovca još 200. Od toga je aktivnih 300.
- Broj maslina niko ne zna. Opštine su dužne da naprave katastar maslina, međutim to je skup projekat. Pola je još zaraslo. Po našim grubim procjenama smataramo da imamo oko 80 hiljada maslina na rodu, a da imamo više od toga u dračama - ističe Mandić.
Crnogorski i maslinari Dubrovačko-neretvanske županije u okviru IPA projekata EU dobili su oko 300 hiljada eura za mapiranje maslinjaka, mlinove, opremu, sajmove, obuke...
Mr.sc Stanislav Štambuk iz Poljoprivredne savjetodavne službe Hrvatske, ekspert za masline, primjećuje da se u Crnoj Gori posvećuje dosta pažnje berbi i preradi maslina.
- Posljednjih godina su kvalitetna ulja i ne čeka se od momenta berbe do prerade dugo. Čak se odmah ide na preradu, mada ima još onih koji čekaju da padne maslina i skupljaju je, baš kao i kod nas. Ljudi drže maslinu u moru, vodi dugo vremena, što nije poželjno. Onda se kvari kavlitet ulja i puno je više slobodnih masnih kiselina. Onda to ulje ne može biti svrtsano u prvu kategoriju ekstra djevičanskog ulja - kaže nam Štambuk.
Ovaj viši stručni savjetnik iz Hrvatske, koji je i teoretski i praktično ovdašnje maslinare upućivao u tajne i pravilno uzgajanje maslina i prozvodnju ulja, tvrdi da se od maslianrstva može lijepo živjeti.
- Ko ima 50 maslina ne može, ali ako se neko želi baviti maslinarstvom i da od toga živi onda mora imati nekih 300 stabala maslina.
Iako uskoro Hrvatska ulazi u EU još nema katastra maslina, za razliku od vinogradarskog katastra.
- U Hrvatskoj kažu da je 6 miliona stabala maslina u kondiciji, ali sigurno ima još 4-5 miliona stabala koja su zapuštena. Ipak posljednjih godina dosta se radilo na sadnji maslina i posađeno je sigurno million sadnica. Po ulasku u EU od 1.jula registrovanim proizvođačima biće zabranjena sadnja maslina i vinove loze do 2015.godine - nagalašava Štambuk.
Među najposjećenijim štandovima u Bijeloj bio je i mladog Seada Kolara iz Bara koji je nastavio porodičnu tradiciju, naslijedio je i preko 100 godina stare maslinjake. Ima preko 200 stabala i tvrdi da proizvodi visoko kvalitetno ulje.
- Promjenila se tehnologija prerade maslina. Izašle su nove mašine, iz centrifuge se cijedi ulje, to je sad lakše, ono je pitkije...Izdvajam ulje od zelene masline - extra virgine, koje ima ispod 1% kiseline. To mi je najbolje ulje koje imam i litar je 15 eura. Ono od zrele masline je 10 eura - kaže Kolar, kome je vrlo brzo štand ostao bez ulja.
Dominirali su štandovi prozvođača maslina, ali bilo je i 10-ak izlagača vina. Tamara Mašanović, u crnogorksoj nošnji, iz vinarije "Mašanović" iz Virpazara izložila je nekoliko vrsta vina i rakije.
- Prozvodimo isključivo barik vina, imamo prirodno slatko vino i najskuplje DIONIS, koje je napravljeno kubažom vranca sa dvije franscuske sorte uzgajane u našem vinogradu. Nudimo i nekoliko vrsta rakije, krušku, šljivu, lozu, nar, kivi, dunju...Imamo dosta zasada nara, ništa ne bacamo, ispečemo i rakiju...Godišnje prozvodimo po hiljadu do 2000 litara vina i rakije do 400 litara od svake vrste - priča Mašanovićka.

Izvor: Radio Jadran



Back to top
Copyright Turisticka org. Herceg Novi

Privacy Policy
Terms & Conditions of Use
Back to top